Antenatalna zdravstvena zaštita trudnih žena predstavlja skup mera koje se sprovode u toku trudnoće sa ciljem da se očuva zdravlje, spreči obolevanje majke i rodi doneseno, zdravo i za život sposobno dete.
Ciljevi zaštite u trudnoći su:
– pratiti zdravstveno stanje trudne žene i ploda
– na vreme identifikovati trudnoću sa visokim rizikom (koja zahteva posebnu brigu za majku i plod)
– svim trudnim ženama pružiti podršku, dati odgovarajuće savete i informacije
Antenatalna zdravstvena zaštita žena na primarnom nivou sprovodi se u domovima zdravlja, u službama za zdravstvenu zaštitu žena i podrazumeva sistematsko praćenje i kontrolu zdravstvenog stanja žene u vezi sa trudnoćom, i to:
– prvi lekarski pregled trudne žene u prvom trimestru
– kontrolne lekarske preglede četiri puta u toku trudnoće (izuzev kod visoko rizičnih trudnoća, gde se ovi pregledi obavljaju prema indikacijama)
– ultrazvučne preglede trudne žene četiri puta u toku trudnoće (uključujući i jedan između 7. i 8. nedelje gestacije (NG))
– laboratorijsku kontrolu krvne slike, glikemije, urina i određivanje krvne grupe, Rh faktora kod svake trudne žene i genetska i druga ispitivanja u zavisnosti od indikacija i anamneze
– zdravstvenovaspitni rad na razvijanju zdravih stilova života i pripremi trudne žene za porođaj, kao i na razvijanju podrške od strane budućeg oca deteta i ostalih članova porodice
U okviru rada polivalentne patronažne službe doma zdravlja organizuju se kućne posete patronažne sestre porodici – trudnoj ženi.
Ginekolog-akušer i babica na primarnom nivou čine osnovni tim zdravstvene zaštite trudne žene sa fiziološkom trudnoćom, kome se pridružuju polivalentna patronažna sestra i stomatolog. Rutinsko uključivanje ginekologa-akušera iz bolničke ustanove u zdravstvenu zaštitu kod nekomplikovane trudnoće ne poboljšava ishod trudnoće u odnosu na situaciju kada je u pitanju komplikovana trudnoća.
Organizovan i sistematski zdravstvenovaspitni rad sa trudnim ženama, parovima i porodicom realizuju se kroz rad:
– savetovališta za trudnice
– škole za roditeljstvo
– psihofizičke pripreme trudnice za porođaj
– patronažne kućne posete
Savetovalište za trudnice
Osnovni sadržaji zdravstvenovaspitnog rada:
– što ranije započinjanje kontrole zdravlja i toka trudnoće (najkasnije do kraja drugog meseca trudnoće) i redovno dolaženje na kontrole
– trudne žene i one koje planiraju trudnoću treba informisati o potrebi uzimanja folne kiseline – pre koncepcije i sve do 12. nedelje gestacije (smanjenje rizika od pojave poremećaja nervnog sistema – anencefalija, spina bifida)
– pridržavanje higijensko-dijetetskog režima u trudnoći (lična higijena, pravilna ishrana, odgovarajuća odeća, obuća, značaj kretanja)
– redovne posete stomatologu zbog kontrole stanja usta i zuba
– značaj dojenja i majčinog mleka u ishrani novorođenčeta i odojčeta; značaj dojenja za pravilan razvoj i rast deteta i zdravlje majke; značaj pripreme dojki i bradavica za dojenje
– dolazak kod lekara uvek kada se jave neke od navedenih tegoba: pojačan sekret, svrab, otok, glavobolja, nesvestica, vrtoglavica, krvarenje, oticanje plodove vode, grčevi, trudovi, povišena telesna temperatura u trajanju preko 3 dana, uporno povraćanje, bol pri mokrenju, kao i ako dođe do pogoršanja postojećih patoloških stanja
– usvajanje znanja i veština u vezi sa održavanjem svakodnevne higijene deteta (kupanje, nega kože i dr.)
– posete ginekologu posle porođaja jednom u toku prvih šest nedelja, a zatim jednom u toku prvih šest meseci
– uticaj nezdravih navika i rizičnog ponašanja u trudnoći (pušenje, pasivno pušenje, alkoholizam, narkomanija, opasnost od preteranog fizičkog naprezanja, uticaj stresa na poslu i životu uopšte)
– značaj poznavanja HIV statusa u trudnoći; mogućnost testiranja i poverljivost rezultata; mogućnost sprečavanja prenosa HIV infekcije sa majke na dete
– opasnost od pasivnog pušenja, kapljične infekcije,
zračenja (ispitati radne uslove žene i predložiti mere zaštite)
– psihofizička priprema za porođaj, kao i fizičke vežbe za jačanje karličnih mišića posle porođaja
– poznavanje prava i zakonskih propisa u vezi sa trudnoćom i materinstvom
– ne davati obavezno preparate gvožđa svim trudnim ženama – nema dokaza o korisnom efektu na zdravlje majke i ploda
– trudnu ženu treba informisati da vitamin A uzet u količinama preko 700 mg može biti teratogen, te ga treba izbegavati, kao i prekomerno konzumiranje džigerice ili proizvoda od džigerice
– u nedostatku informacija o efektu primene vitamina D i vitamina E u trudnoći, korišćenje ovih vitamina se ne preporučuje rutinski u toku trudnoće
– informisati trudnu ženu o tome kako da smanji rizik od listerioze, salmoneloze i trihineloze
– lekove u toku trudnoće treba koristiti što je manje moguće i ograničiti ih na situacije u kojima su koristi od lekova veće od mogućeg rizika njihove primene
– postoje potencijalne opasnosti od preteranog bavljenja sportom u toku trudnoće, npr. kod onih sportova koji mogu dovesti do povreda stomaka, padova, kompromitovanja disanja sl.
– seksualne aktivnosti tokom trudnoće ne ugrožavaju trudnoću (koristiti kondom radi sprečavanja prenošenja infekcija)
– ograničiti konzumiranje alkohola
– informisati o specifičnim rizicima vezanim za pušenje u toku trudnoće (mala telesna masa na rođenju, prevremeno rođenje)
– u slučaju putovanja u inostranstvo, treba razgovarati sa trudnom ženom o letenju, vakcinama, osiguranju
Škola za roditeljstvo
Grupni zdravstvenovaspitni rad se smatra najkorisnijim metodom savremenog savetovališnog rada.
Organizovani grupni rad kroz škole za roditeljstvo treba obavezno sprovoditi kod svih trudnica u poslednjem tromesečju, tj. od VII do IX meseca trudnoće.
Psihofizička priprema za porođaj
U svrhu psihofizičke pripreme za porođaj koristi se kombinacija Dik-Ridovog prirodnog porođaja i ruskog psihoprofilaktičkog metoda bezbolnog porođaja.
Cilj psihofizičke pripreme je:
– eliminacija straha koji je stečen na negativnim emocijama od najranijeg detinjstva i predstavlja stari negativni uslovni refleks
– stvaranje nove uslovno-refleksne veze na bazi pozitivnih predstava o porođaju
Ovi zadaci pripreme za porođaj se ostvaruju putem:
– EDUKACIJE trudnice o fiziološkim zbivanjima tokom trudnoće, činu porođaja
– KINEZITERAPIJE – usvajanjem veština kojima se olakšava porođaj. Kineziterapijom se unapređuje opšta kondicija trudnice, uči se postizanje opšte i lokalne relaksacije, vrste disanja tokom porođaja i usvaja se veština napinjanja.
Vežbe (kineziterapija) se primenjuju:
– počev od 26. nedelje trudnoće
– ne treba da traju duže od 90 minuta
– sprovode se jedanput nedeljno
– završavaju se najmanje nedelju dana pre termina porođaja
U psihofizičku pripremu se ne uključuju trudnice sa rizičnim trudnoćama, iako elementi psihičke pripreme i edukacije mogu i njima biti prezentovani.
Patronažne posete trudnim ženama
Patronažnu posetu trudnoj ženi i porodici obavlja polivalentna patronažna sestra jednom u toku trudnoće, a u slučaju potrebe i češće. Ovom posetom treba obuhvatiti sve trudne žene najkasnije do 20. gestacijske nedelje.
Prilikom posete trudnoj ženi patronažna sestra je dužna da proceni postojanje biološkog ili psihosocijalnog rizika.