Sarkoidoza je sistemska bolest, Äiji je uzrok nepoznat, a manifestuje se pojavom karakteristiÄnih promena (sarkoidozni granulomi) u limfnim žlezdama, na plućima, oku, jetri, srcu, koži. NajÄešÄ‡e se javlja kod mlaÄ‘ih odraslih osoba i može imati nagao i postepen poÄetak.
NajÄešÄ‡i je akutni poÄetak, sa bolovima, oticanjem i crvenilom zglobova, uz pojavu bolnih Ävorića po koži, najÄešÄ‡e na potkolenicama (nodozni eritem), što navodi bolesnike da se jave lekaru. Kada se kod tih pacijenata napravi rendgenski snimak pluća, Äesto se vide uvećane limfne žlezde u sredogruÄ‘u, što zajedno sa navedenim tegobama pobuÄ‘uje sumnju da se radi o sarkoidozi. Bolest može poÄeti i neprimetno, samo sa uvećanjem limfnih žlezda sredogruÄ‘a, kada se otkriva sluÄajno, ili se rendgenski snimak naÄini pošto se bolesnici žale na uporan, nadražajni kašalj, otežano disanje pri naporu, bol iza grudne kosti, zamor, gubitak telesne težine, povećanu temperaturu. ReÄ‘e bolest poÄinje tegobama vezanim za neke druge organe.
Dijagnoza se postavlja nizom procedura koje obuhvataju laboratorijsku dijagnostiku (odreÄ‘ivanje nivoa angiotenzin-konverting enzima – ACE, nivoa kalcijuma u serumu i urinu), kompjuterizovanu tomografiju grudnog koša dopunjenu visokorezolutnom kompjuterizovanom tomografijom – CT i HRCT, ispitivanje parametara pućne funkcije i gasne razmene u miru i pri opterećenju, odreÄ‘ivanje kapaciteta difuzije pluća, uz neizbežnu bronhoskopiju sa uzimanjem odgovarajućih iseÄaka iz pluća, Äijim se pregledom otkrivaju promene karakteristiÄne za sarkoidozu. U standardno ispitivanje spada i oÄni pregled, ultrazvuk gornjeg abdomena i kardiološka dijagnostika (EKG, a po potrebi i ultrazvuk srca i holter monitoring), radi utvrÄ‘ivanja postojanja saroidoze na drugim organima.
Nakon postavljanja dijagnoze poÄinje leÄenje, koje se kod većine obolelih sprovodi kortikosteroidima (prednizolon-pronizon) u poÄetnoj dozi, koja zavisi od telesne mase i težine bolesti (izmeÄ‘u 30 i 80 mg dnevno), a reÄ‘e se u terapiju (kod neuspeha sa kortikosteroidima ili kod postojanja izražene kožne forme bolesti) primenjuje i imunosupresivna terapija (metotreksat). Kortikosteroidi se daju u proseku od šest do osam meseci, uz postepeno smanjivanje dnevne doze. LeÄenje poÄinje u bolniÄkim uslovima, i ako bolesnik dobro podnosi lekove, nastavlja se ambulantno, uz redovnu meseÄnu kontrolu.
Većini bolesnika simptomi bolesti ne predstavljaju problem, a i ako su izraženi, veoma brzo po zapoÄinjanju terapije, znatno se ublažavaju i prestaju. Ono što ÄešÄ‡e predstavlja problem jesu sami lekovi. Naime, kortikosteroidi su efikasni lekovi, koji veoma brzo izazivaju poboljšanje i ublažavaju tegobe, ali s druge strane, visoke doze leka i njihova dugotrajna primena, mogu kod obolelih stvoriti brojne tegobe. Zbog mogućnosti oštećenja sluzokože želuca, uz terapiju pronizonom redovno se daju i lekovi za njenu zaštitu (ranitidin, famotidin). Redovno se mora kontrolisati nivo šećera u krvi, kao i krvni pritisak, i preduzeti odgovarajuća dodatna terapija ukoliko je to potrebno. Kod bolesnika se u većini sluÄajeva javlja karakteristiÄna gojaznost (lice postaje okruglo, nagomilava se masnoća na zadnjem delu vrata i na stomaku), ali je ona prolazna i povlaÄi se po prestanku uzimanja leka. Zbog mogućnosti nastanka osteoporoze, preporuÄuje se kontrola kod endokrinologa, pre zapoÄinjanja i tokom leÄenja, uz primenu odgovarajuće supstitucione terapije po potrebi. Mogu se javiti i drugi propratni, neprijatni efekti tih lekova (akne po licu i grudnom košu, nervoza, nesanica).
Kontrola se nastavlja i po završetku leÄenja (tromeseÄno), tokom narednih godinu dana, pošto bolest u izvesnom procentu sluÄajeva može i ponovo da se javi, kada je potrebno ponoviti leÄenje.
...proÄitajte i NajÄešÄ‡a pitanja o sarkoidozi
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
8...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba